Kako izlečiti Ekcem?

OSNOVE TERAPIJE ZA LEČENJE EKCEMA

Atopijski dermatitis je hronično, recidivno, zapaljensko oboljenje iz grupe ekcema. Jedna od glavnih kliničkih manifestacija ekcema je intenzivan svrab. Lekovi koji se izdaju na recept: kortikosteroidi, antihistaminici, imunomodulatori i antibiotici - propisuje ih doktor i koriste se samo uz lekarski nadzor. Nikada ih ne koristite samoinicijativno.

Različiti lekovi koje doktori propisuju mogu da pomognu u kontrolisanju atopijskog dermatitisa.
Adekvatan tretman osoba sa atopijskim dermatitisom obuhvata prevenciju oboljenja, posebnu negu kože i kontrolu zapaljenskog procesa ukoliko se radi o aktivnoj fazi bolesti. Kod atopijskog dermatitisa oštećenje barijerne funkcije kože je jedna od glavnih karakteristika bolesti, pa se pri lečenju ovog oboljenja naglasak stavlja na negu kože koja ima za cilj da popravlja narušenu barijernu funkciju.


Svrab i zapaljenje (inflamacija) kod osoba sa AD su u začaranom krugu, zapaljenje povećava svrab, a kao posledica pojačanog svraba, dolazi do češanja i potom još intenzivnijeg zapaljenja. Svrab se pojačava uveče i tokom noći, uzrokujući poremećaj sna, što negativno utiče na kvalitet života pacijenta. U ovom slučaju, peporučuje se večernje korišćenje sedativnih antihistaminika uz prethodnu obaveznu konsultaciju sa lekarom.

NAJČEŠĆI LEKOVI

1. Nakon savetovanja sa doktorom, koristite lokalne KORTIKOSTEROIDE za vreme pogoršanog zapaljenja. Ovi preparati bi trebalo da se koriste u skladu sa uputstvom – jednom do dva puta dnevno što je kraće moguće, ali i dovoljno dugo radi potpune efikasnosti - sve prema savetu lekara. Ne koristite ih proizvoljno više puta na dan jer time možete blokirati ćelijske receptore na ove lekove i tako uticati na smanjenu efikasnost lečenja.

Za vreme korišćenja protivzapaljenskih lekova, ne ukidajte negu kože emolijensima. EMOLIJENSI pomažu prodiranje kortikosteroida (glukokortikoida) i omogućavaju korišćenje manjih doza medikamenata čime je umanjena i mogućnost komplikacija.

2. Lokalna upotreba KALCINEURINSKIH INHIBITORA dovodi do smanjenja zapaljenja. Ovi lekovi su bezbedna alternativa glukokortikoidima. Preparati se moraju koristiti isključivo prema lekarskim instrukcijama – dva puta dnevno.

3. Tokom bakterijskih i virusnih infekcija koje se često javljaju kod pacijenata sa atopijskim dermatitisom, koriste se ANTIBIOTICI, sredstva i preparati za dezinfekciju i antivirusni lekovi.

4. Uz konsultaciju sa svojim doktorom, za ublažavanje svraba kod veće dece možete koristiti ANTIHISTAMINIKE, a način i učestalost njihovog korišćenja će vam objasniti doktor.


ZABLUDA #1 - Atopija i atopijski dermatitis se leče lekovima.

ISTINA: Ne postoje lekovi koji leče atopiju. Lekovi mogu samo kontrolisati oboljenje i njegovo pogoršanje. Atopijski dermatitis ima sinusoidni tok, odnosno faze mirovanja (remisije) i pogoršanja (egzacerbacije) kada se primenjuju lekovi za kontrolu simptoma. Simptomi atopijskog dermatitisa se mogu povući. Ipak, to ne znači da se neće vratiti. Oni se mogu opet pojaviti bilo kad.


ZABLUDA #2 – Antihistaminici su lekovi kojima se leči alergija i atopijski dermatitis.

ISTINA: Sedativni antihistaminici su lekovi koji umiruju svrab i izazivaju blagu sedaciju kod osoba sa AD, pod nadzorom lekara i koristili su se do skoro i u pedijatrijskoj populaciji. Novija generacija nesedativnih antihistaminika se takođe sa uspehom koristi, pod nadzorom lekara, a pogodni su kako za decu tako i za odrasle.
Antihistaminici se ne koriste samo za kontrolu simptoma bolesti i olakšanje svakodnevnice pacijenta, već pojedini antihistaminici ispoljavaju i antizapaljensko delovanje, pa i na taj način ublažavaju manifestacije AD.


ZABLUDA #3 - Kreme koje doktor propiše - kortikosteroidne kreme mogu se naneti gde god je svrab, bez ograničenja.

ISTINA: Kortikosteroidne kreme se ne nanose na delove kože na kojima nema lokalizovanih promena na koži (koje prepoznajete kao crvene "pečate"), jer mogu da oštete i istanje kožu. Kreme ne smete koristiti duže od perioda koji vam je preporučio doktor.


ZABLUDA #4 - Kada primetim da kreme koje je propisao doktor ne deluju, treba da prestanem da ih koristim.

ISTINA: Kreme sa kortikosteroidima se ne mogu niti koristiti bez doktorskog nadzora, niti se terapija može prekinuti samostalno bez konsultacije sa doktorom. Prekidanje terapije može da dovede do širenja atopijskog dermatitisa. Doktor uvek može da promeni terapiju.


ZABLUDA #5 - Kreme sa kortikosteroidima treba izbegavati jer su štetne.

ISTINA: Kreme sa kortikosteroidima su štetne samo ako se koriste bez doktorskog nadzora i predugo, bez preporuke lekara. Potpuno odustajanje od terapije može da dovede do hronične pojave ekcema, njegovog nekontrolisanog širenja i komplikacija. (Pročitajte tekst o kortikofobiji)

Doc. Univ. dr sci. med. Svetlana Popadić spec. dermatovenerologije
Doc. Univ. dr sci. med. Srđan Tanasilović spec. dermatovenerologije