Atopijski Dermatitis ili Ekcem?

ATOPIJA je nasledna sklonost koja se manifestuje burnijim reagovanjem na uobičajene stimuluse (alergene) iz spoljašnje sredine. Manifestacije atopije mogu da budu na koži (ekcem, alergijski dermatitis), disajnim organima (astma ili alergijski rinitis), očima (alergijski konjunktivitis). U okviru ovog sajta bavićemo se atopijskim dermatitisom.

Atopijski dermatitis i ekcem nisu isto, mada se često poistovećuju.

Ekcemi su grupa zapaljenskih oboljenja kože. Ekcemi obuhvataju veći broj različitih oboljenja, a atopijski dermatitis je jedno od njih. Može se reći da je atopijski dermatitis načešći tip ekcema, zbog čega se ove dve reči često upotrebljavaju u istom značenju.

ATOPIJSKI DERMATITIS JE NAJČEŠĆA VRSTA EKCEMA.

Atopijski dermatitis je hronično oboljenje kože. Karakteriše se suvom kožom, iritacijama i zapaljenjem kože. AD je najčešće benigno, nekontagiozno (nezarazno) oboljenje recidivantnog toka (postoje periodi remisije - potpune sanacije svih znakova i simptoma bolesti i egzacerbacije - povratka i pogoršanja svih kliničkih parametara bolesti). Uobičajeno počinje u ranom detinjstvu, najčešće od 3. meseca života, potom simptomi postepeno slabe ili čak potpuno nestanu do puberteta.

Druge vrste ekcema:

  • Kontaktni alergijski ekcem
  • Kontaktni ekcem
  • Dishidrotični ekcem
  • Neurodermatitis
  • Numularni ekcem
  • Seboroični dermatitis
  • Stazni dermatitis

Da li imam atopijski ili kontaktni dermatitis?

Ponekad je doktoru na prvi pogled jasno da li promene na koži ukazuju na atopijski ili kontaktni dermatitis. Ponekad razlike nisu tako uočljive na prvi pogled, a moguće je i da ista osoba ima obe vrste dermatitisa. Stvar je dodatno otežana činjenicom da odrasle osobe sa atopijskim dermatitisom lakše oboljevaju i od kontaktnog dermatitisa.
Da bi terapija bila pravilna i delotvorna, važno je znati pravi uzrok dermatitisa.

Koje su sličnosti između atopijskog i kontaktnog dermatitisa?

I kontaktni i atopijski dermatitis su vrsta ekcema. Na koži se u oba slučaja javljaju slične promene, oticanje na nivou epidermalnih ćelija koje gledane pod mikroskopom izgledaju poput sunđera. Histopatološki nalaz kod oba oboljenja (nalaz koji se dobija pregledom kože pod mikroskopom) veoma je sličan.

Koje su razlike između atopijskog i kontaktnog dermatitisa?

UZROK

Atopijski dermatitis je deo atopije, nasledne sklonosti ka burnijem reagovanju na uobičajene stimuluse iz okoline, a kontaktni dermatitis je posledica kontakta sa različitim alergenima ili iritansima.
Kod atopijskog dermatitisa često nailazimo na genetsku mutaciju proteina filagrina, usled čega dolazi do narušavanja zaštitne barijere kože i dehidratacije, uz povećanu mogućnost prodiranja alergena iz spoljne sredine u kožu. Alergeni potom uzrokuju alergijsku reakciju i svrab na koži. Češanje dalje pogoršava stanje i stvara nove upale i dodatni svrab...
Ako ne ispunjavate ove uslove (mutacije proteina i sklonosti alergijama) nije velika verovatnoća da obolite od atopijskog dermatitisa.

Kontaktni dermatitis je reakcija na izlaganje kože određenim alergenima i iritansima.
Česte su ovakve reakcije na neke alergene i hemikalije u farbama za bojenje kose, neke metale (najčešća je alergija na nikal koji se može naći u nakitu, delovima odeće, pa i u hrani), mirise, formaldehid, razne vrste deterdženata (u kućnoj hemiji, ali i kozmetici) itd.

Kontaktni dermatitis može da bude iritativni (posledica direktnog dejstva neke hemikalije - na primer, kiseline) na kožu ili alergijski (posledica senzibilizacije na alergene koji se nalaze u prirodnim i veštačkim materijalima oko nas).

UZRAST

Atopijski dermatitis se kod većine osoba razvije u dobu do pete godine života, dok je kontaktni dermatitis ređi u tom uzrastu.

LOKALIZACIJA

Dok se atopijski dermatitis često javlja na prevojima kože (laktova ili kolena, iza uha, ispod brade…), kontaktni dermatitis se javlja na mestima gde je došlo do kontakta alergen/iritansa i kože.
Dijagnoza se postavlja na osnovu vrste promena na koži (ekcema), prisustva svraba i sklonosti alergijama za atopijski dermatitis. Patch test je zlatni standard u dijagnostici kontaktnog dermatitisa.

Bilo koju vrstu dermatitisa da imate, važno je da se javite dermatologu. Doktor će postaviti dijagnozu i propisati adekvatnu terapiju i svakodnevnu negu.

Atopijski dermatitis je hronično oboljenje kože. Karakteriše se suvom kožom, iritacijama i zapaljenjem kože. AD je najčešće benigno, nekontagiozno (nezarazno) oboljenje recidivantnog toka (postoje periodi remisije - potpune sanacije svih znakova i simptoma bolesti i egzacerbacije - povratka i pogoršanja svih kliničkih parametara bolesti). Uobičajeno počinje u ranom detinjstvu, najčešće od 3. meseca života, potom simptomi postepeno slabe ili čak potpuno nestanu do puberteta.


ZABLUDA #1 - Atopijski dermatitis (AD) se javlja SAMO u ranom detinjstvu i kod beba.

ISTINA: Simptomi i klinički znaci atopijskog dermatitisa se mogu javiti u bilo kom periodu života, čak i u zrelom dobu. Mađutim, čak u 60% slučajeva se javi pre 1. godine života, a u 85% slučajeva pre 5. godine.


ZABLUDA #2 - Atopijski dermatitis se javlja u detinjstvu i nestaje sa godinama, u pubertetu ili trudnoći.

ISTINA: Ne uvek i ne nužno. Atopijski dermatitis se može javiti u bilo kom životnom dobu. Nekada faza mirovanja može trajati i nekoliko godina, ali to ne znači da je oboljenje u potpunosti nestalo. Ne postoje pravila. Kod nekih osoba se stanje može čak i pogoršati u svakom životnom dobu.

Različite studije su nam dale različite podatke, ali sumirano kod oko 50% dece atopijski dermatitis može da nestane do 5. godine. Ali u nekim slučajevima, bolest se nastavlja i traje do kraja života.


Doc. Univ. dr sci. med. Svetlana Popadić spec. dermatovenerologije
Doc. Univ. dr sci. med. Srđan Tanasilović spec. dermatovenerologije