Ishrana

NA KOJE NAMIRNICE TREBA OBRATITI PAŽNJU

Premda većina dece sa ekcemom i atopijskim dermatitisom nema alergije na hranu, jedan deo njih će razviti i alergiju na neku vrstu hrane.
Zapaženo je i da što ozbiljnije simptome ima ekcem, to je veći rizik za razvijanje neke od alergija na hranu.

Kako alergije na hranu utiču na atopijski dermatitis i njegove simptome?

Iako alergija na hranu ne mora da bude povezana sa simptomima atopijskog dermatitisa, kod neke dece je to moguće, pa će konzumiranje hrane na koju je dete alergično pojačati i svrab kože. Istraživači smatraju da alergije na hranu najpre mogu da podstaknu svrab kod beba i kod osoba za ozbiljnim ekcemom.

Namirnice koje su najčešći izazivači alergija, koje mogu da podstaknu i dodatni svrab ili da budu okidači simptoma ekcema su:
  • jaja
  • mleko
  • žitarice (pšenica)
  • soja
  • orašasti plodovi
  • riba
  • jagodičasto voće
  • med i proizvodi od meda
  • kikiriki.

Ako primetite bilo kakve simptome nakon što vaše dete jede određenu vrstu hrane, treba da to prijavite doktoru.

Treba li preventivno izbaciti neku vrstu hrane detetu koje pati od ekcema?

Ne. Izbegavanje "poznatih alergena" iz hrane neće sprečiti pojavu ekcema i atopijskog dermatitisa, a dete može biti lišeno dragocenih nutrijenata iz hrane. Eliminacione dijete (izbacivanje namirnica iz ishrane) se ne preporučuju deci koja nemaju dokazanu alergiju na određenu vrstu hrane, već se sprovode tek kada je dokazano prisustvo alergije na datu namirnicu. S druge strane, naročito kod dece sa atopijskim dermatitisom treba svesti na minimum konzumaciju hrane sa puno aditiva (prerađenu hranu i "brzu" hranu).

Kada je potrebno testiranje na alergiju na hranu?

Ako doktor posumnja da je u pitanju alergija na hranu i da je ona okidač simptoma ekcema, ako na svrab i lezije na koži ne deluju terapije, uputiće vas na konsultacije sa alergologom. On će odlučiti da li je potreban test alergije na hranu.

Ispitivanje alergije na hranu podrazumeva kožno testiranje ( sa standardnim komercijanim alergenima ili svežim namirnicama - "prik" ili "prik to prik" testiranje, aplikacija patch testa), testiranje putem krvi ( "in vitro") i provokacija suspektnom hranom.

U slučaju dokazanog postojanja alergije na hranu savetuju se eliminacione dijete. Često se postavlja pitanje koliko dugo da dete bude na dijeti. Koliko dugo - zavisi od simptoma koje je dete imalo, kao i od dobijenih vrenosti "in vitro" testiranja. Na primer, ukoliko se govori o alergiji na proteine kravljeg mleka (to podrazumeva neunošenje ne samo mleka već i mlečnih proizvoda) zna se da će 50-75% dece tolerisati mleko do prvog rođendana, 75-85% će tolerisati mleko do drugog rođendana, a 85-95% dece će tolerisati mleko do trećeg rođendana. Samo 5-10% dece će imati alergiju na proteine kravljeg mleka i u adolescentnom periodu.
Eliminacione dijete koje traju duže nego što lekar savetuje mogu dovesti do nutritivnih nedostataka.

Od značaja je da se obrati pažnja na unakrsne alergijske reakcije. Nezavisno od načina ulaska alergena (kontaktno, inhalatorno ili alimentarno), alergijske reakcije mogu se manifestovati sistemski ili lokalizovano na jedan ili više organa (koža, pluća, organi za varenje).

Treba zapamtiti da dijeta i tretman neće biti od pomoći ako je pacijent izložen štetnim faktorima kao što su dim cigareta, agresivni deterdženti, vuna, neprovetrene prostorije (samo sa klima uređajem) i pregrevanje kože.

Šta ako hrana dokazano jeste okidač ekcema?

Ukoliko dete ima atopijski dermatitis i alergijsku senzibilizaciju na određenu namirnicu, eliminacionom dijetom te namirnice stvara se tolerancija na nju i uz adekvatnu negu kože, atopijski dermatitis će biti pod kontrolom. Samo izbacivaje namirnice iz ishrane ne znači pod obavezno da će i ekcem nestati.
Dakle, za kontrolu ekcema potreban je multidisciplinarni pristup. To znači da i dalje treba da primenjujete terapiju koju vam je doktor propisao, da negujete kožu emolijensima i izbegavate ostale okidače ekcema.
Dobra vest je da alergije na hranu, kao i ekcem, mogu da iščeznu nakon detinjstva. Dok neke alergije na hranu, poput alergije na kikiriki, mogu ostati zauvek, većina osoba „preraste“ i alergije na hranu i ekcem.

ALERGIJA I NETOLERANCIJA NA HRANU - U ČEMU JE RAZLIKA?

Sve neželjene reakcije na hranu se dele na nealergijske tj. intolerancija i alergijske reakcije. Nutritivni alergeni su ustvari proteini biljnog ili životinjskog porekla. Drugim rečima rečeno samo proteini iz hrane mogu da izazovu alergijsku reakciju. Alergija na hranu se javlja do 2 sata od uzimanja namirnica, a može da se manifestuje otokom usana, očiju, ušiju, koprivnjačom najčešće prvo oko usana, a zatim po licu i celom telu, bolom u stomaku, povraćanjem, prolivom, kijanjem i bronhospazmom (otežanim disanjem), pa i pravim anafilaktičkim šokom. Kod dece tokom prve godine života (odojčad) može da se javi i krv u stolici (i kod dece koja su na prirodnoj ishrani-podojima i kod dece koja uzimaju mlečne formule) što je takođe alergijska reakcija na mleko, ali mehanizam nastanka je nešto drugačiji i drugačije se ta deca testiraju odnoso ispituju.

Intolerancija je abnormalna reakcija organizma na određene komponente hrane (ali ne i proteine) i pića koja se uzimaju svakodnevno. Intolerancija može da bude urođena i stečena. Urođena nastaje usled nedostatka ili smanjene aktivnosti nekog enzima. Javlja se kod odojčadi. Na primer: usled nedostaka enzima laktaze javiće se intolerancija na laktozu (mlečni šećer), a od simptoma javlja se meteorizam, kolike i dijareja. Sekundarna intolerancija laktoze je prolazni poremećaj i nastaje usled oštećenja crevne sluzokože, a samim tim i smanjenja njene funkcionalne površine.


ZABLUDA #1 - Ako test pokaže netoleranciju na neki proizvod treba ga odmah isključiti iz ishrane.

ISTINA: Ako test pokaže pozitivnu reakciju na neki prehrambeni proizvod, ali ne postoje i znakovi netolerancije (pogoršanje promena na koži, svrab i peckanje na sluzokoži usta, oticanje usana, jezika, gasovi u stomaku, proliv itd.), ako se ta hrana eliminiše, smanjiće se i rizik za pokretanje netolerancije na tu supstancu.


ZABLUDA #2 – Bebama iz porodica sa porodičnom istorijom atopije (ukoliko roditelji ili neko iz familije ima atopijske bolesti) treba automatski isključiti protein mleka iz ishrane.

ISTINA: Samo 2% onih koji pate od atopije su istovremeno alergični na mlečni protein. Zato se ne preporučuje rutinska zamena mlečnih proizvoda kod dece sa potencijalnom alergijom.


ZABLUDA #3 - Alergije na određenu vrstu hrane ostaju za ceo život.

ISTINA: Alergije na određenu vrstu hrane - baš kao i ekcem, mogu da nestanu - dete može postati tolerantno na hranu koja mu nije prijala.